U Zagrebu je 23.07.2025. održana je konferencija koja je otvorila važnu raspravu o sve većim posljedicama elementarnih nepogoda, odnosno o utjecaju klimatskih promjena na funkcioniranje lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Sve su češći slučajevi proglašavanja prirodnih nepogoda za mnoge županije, a sve su učestaliji i medijski prilozi o brojnim prijavama i procjenama šteta od ovogodišnje suše, kao i od brojnih olujnih nepogoda. Treba naglasiti i pojavu različitih drugih razornih nepogoda, uključujući potrese, česte poplave, olujne udare juga na moru, ali i pojavu opasnih bolesti i štetnika kod šuma.
Stječe se dojam kako su nepogode sve intenzivnije jer se nekadašnje tipične pojave u desetljeću sada ponavljaju u mnogo kraćim intervalima. Općinska i gradska povjerenstva i vijeća mogu samo konstatirati velike štetne posljedice, a moguća rješenja su vrlo kompleksna i dugoročna, najviše u sferi planiranja i strateškog preveniranja. Posebno se naglašava važnost intervencija u gradovima koji su već sada zaslužni za preko 2/3 svih CO2 emisija i u kojima će u narednim desetljećima živjeti glavnina stanovništva. Proizvodnju hrane i očuvanje poljoprivrednih površina u urbanim sredinama treba više uzeti u obzir kod urbanističkog planiranja iz više razloga, a potrebno je podići otpornost stambenih prostora na klimatske promjene, posebice u vremenima kada se bilježe novi temperaturni rekordi i elementarne nepogode. Zelena infrastruktura je premalo prisutna u razvojnim i urbanističkim planovima, iako postoje i dobri primjeri realiziranih javnih poziva koji su naišli na dobar odaziv kod općina i gradova.
Konferencija se održala u hibridnom obliku, uz nazočnost ključnih predavača u zagrebačkom hotelu Westin, a dio predavača se uključio u online obliku. Eminentne predavače iz nadležnih institucija činili su Državni hidrometeorološki zavod s glavnim ravnateljem – dr.sc. Ivanom Güttlerom te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s predstavnicama – Vesnom Cetin Krnjević i Ivanom Žunić Vrbanek. Važan doprinos u radu konferencije sa svojim raspravama dali su i predstavnici Hrvatskog sabora – zastupnik Dubravko Bilić (ujedno i gradonačelnik Grada Ludbrega) te zastupnica Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu. Key note govor održao je i Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za okoliš i prirodu u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Važna stajališta s terena, kao i prijedlog preporuka prenijeli su predstavnici županija–u Westinu je bio nazočan župan Međimurske županije, Matija Posavec, koji je govorio o aktualnom proglašenju elementarne nepogode koja se dogodila upravo proteklih dana na sjeveru Hrvatske. Važne informacije o stanju na Banovini, bilo sa stajališta otklanjanja posljedica razornog potresa, ali i izgradnje zelene infrastrukture iznijela je Anita Sinjeri Bišćević, pročelnica u Sisačko-moslavačkoj županiji. Vrlo aktivnu ulogu u dosadašnjem osvještavanju javnosti o posljedicama klimatskih promjena u proteklom razdoblju imala je i Hrvatska udruga gradova, stoga su i na konferenciji iznijeta korisna stajališta, iskustva, kao i preporuke brojnih gradonačelnika – Nenada Paniana, gradonačelnika Dugog Sela, Mirjane Puškarić, gradonačelnice Grada Slunja, te Dražena Mufića, gradonačelnika Grada Vrbovskog. O složenim klimatskim prilikama u ruralnim područjima referirao se načelnik Općine Bebrina, Ivan Brzić.
Nacionalni parkovi i parkovi prirode su također izloženi značajnim posljedicama elementarnih nepogoda, a najsvježije komentare situacije u Parku prirode Medvednica iznijela je ravnateljica mr.sc. Marina Popijač. O tijeku višegodišnje kampanje pošumljavanja „Posadi drvo – ne budi panj“ govorila je Mateja-Angelina Kramar koja je najavila i niz novih aktivnosti u području ekološkog djelovanja. Zanimljiva iskustva oko provedbe dosadašnjih natječaja ozelenjivanja iznijeli su dobavljači opreme i projektanti u području zelene infrastrukture, predstavnici tvrtke Techno Win Machine – Katarina Burić i direktor Ilija Augustinović.
Od strane online govornika, ključni doprinos dali su prof. dr. sc. Ivica Tikvić s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, ujedno i jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za područje urbanih šuma i za ekološke usluge. Također, video vezom uključio se i prof. Ljubomir Miščević, arhitekt i stručnjak za pasivnu i ekološku gradnju, predavač na Arhitektonskom fakultetu, ujedno i član brojnih domaćih i inozemnih strukovnih asocijacija u području zelene gradnje i zelenog urbanizma.
IZJAVE
Dr.sc. Ivan Güttler, glavni ravnatelj, Državni hidrometeorološki zavod
Pozitivno je što se posljednjih nekoliko godina u javnosti sve više raspravlja o klimatskim trendovima i promjenama. U našem radu u DHMZ-u služimo se sve sofisticiranijom opremom i alatima kod prognoziranja vremenskih događaja. Međutim, ekstremne pojave je teško predvidjeti, ali treba istaknuti vrlo pozitivne učinke sustava upozoravanja koji je nedavno primijenjen i za područje Slavonije. DHMZ je nedavno proveo veliku modernizaciju motriteljskih mreža.
Matija Posavec, župan, Međimurska županija
Veliku pozornost već sada posvećuje zelenoj infrastrukturi – prijavili smo projekte za uređenje 32 parka na području županije. Nažalost, svjedočimo sve ekstremnijim situacijama s klimom, stoga sam ovih dana proglasio elementarnu nepogodu za gotovo 80 % površine županije. Očekujemo konkretnu podršku iz fondova solidarnosti EU-a, ali i iz nacionalnih sredstava RH. Nažalost, procedure za prijave i obrade zahtjeva su i dalje previše birokratizirane.
Dr.sc. Marina Popijač – ravnateljica, Park prirode Medvednica
Svi moramo biti svjesni promjena s klimom, ali i potrebe da potražimo i primijenimo inovativna rješenja. Medvednica je pokazala kako održivost i energetska učinkovitost mogu biti istovremeno aplicirani i u parku prirode, budući da smo realizirali projekt postavljanja solarne elektrane na krovu Centra za posjetitelje Medvedgrad. Na taj način smo postigli značajne financijske i energetske uštede, ali i kod smanjenja emisija CO2 u ekvivalentu od čak 510 stabala. Na području našeg parka tvrtke Hrvatske vode i Hrvatske šume već provode uspješne strategije zaštite od elementarnih nepogoda i potrebno je nastaviti sa sličnim aktivnostima.
Nenad Panian, gradonačelnik, Grad Dugo Selo
Klimatske promjene i posljedične nepogode moraju biti dio stalnih aktivnosti u gradovima i komunalnim društvima, trebaju nam novi ljudi – novi specijalisti sa specifičnim znanjima, jer ova tema se nameće kako ključan čimbenik koji može utjecati na kvalitetu života naših građana. Potrebno je puno znanja i suradnje sa stručnjacima oko otklanjanja posljedica klimatskih promjena, ali i kod prevencije. Imamo vrlo loša iskustva oko sadnje drvoreda jer nam se preko 30 % sadnica osušilo, unatoč tome što naše službe o tome brinu i zalijevaju drvored.
Mirjana Puškarić, gradonačelnica, Grad Slunj
Naša glavna gospodarska grana je turizam, a on se temelji na našim krškim rijekama – Slunjčici, Korani, Mrežici, Rastokama, kao i na našim zelenim resursima. Projekt pročistač voda je važan u kategoriji komunalne infrastrukture, ali važni su nam i zeleni projekti. Svi naši ljudi rade i sade nešto oko kuće, imamo i važne OPG-ove i proizvodnju hrane, što se nadovezuje na turizam. Važna je i edukacija o prirodi i ekologiji. Nedavno smo prigodom Svjetskog dana okoliša najmlađima uručili edukativne slikovnice o očuvanju okoliša.
Djeci treba na prilagođen način predstaviti teme poput recikliranja, očuvanja prirode i održivog načina života. Kroz priče i ilustracije, naši mališani uče o važnosti brige za okoliš već od najranije dobi.
Dražen Mufić, gradonačelnik, Grad Vrbovsko
Potrebne su nam kratkoročne, ali i dugoročne strategije na svim razinama. Povukao bi paralelu s pojavom šumskih štetnika u Gorskom kotaru još prije nekoliko desetljeća, što nam pokazuje kako trebamo međunarodna iskustva i prakse, nova znanja i stručno vodstvo. Svjedočimo i ekstremnim pojavama u vodotocima na našem području, a znakovito je kako su upravo posljednjih godina zabilježeni rekordni vodostaji i poplave koje značajno utječu na prometnu povezanost i zadovoljstvo života naših građana, jer poplave izoliraju dio stanovnika i utječu na prometnu povezanost.
Ivana Žunić Vrbanek, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Iskustva kod ranijih javnih poziva za zelenu infrastrukturu su vrlo pozitivna. Neke lokalne sredine su s puno truda pristupile izradi strategije i realizaciji projekta, a kao rezultat imamo tisuće posađenih stabala i uređene zelene površine. Mogu spomenuti Grad Pulu kao primjer dobre prakse, ali i niz manjih sredina u Slavoniji, uključujući i Grad Vukovar. U pripremi su i novi pozivi nadležnog ministarstva.
Katarina Burić, projektant, Techno Win Machine
Naše sudjelovanje u projektiranju i izgradnji zelene infrastrukture ocjenjujemo vrlo pozitivnim, kao i suradnju s mnogim jedinicama lokalne samouprave. Mnoge općine i gradovi su odlučili značajno ojačati i poboljšati svoju zelenu infrastrukturu i mi smo s našim timom urbanih šumara bili na raspolaganju. Potrebno je sve projekte koordinirati sa stručnjacima kako bi se postigli očekivani rezultati, jer klima sve više utječe na izbor novih vrsta koje se unose u parkove i zelene površine, kao i na zdravstveno stanje postojećeg drveća.
Mateja Angelina Kramar, Zelena burza
Zelena burza pomaže spojiti investitore s projektima koji donose konkretne društvene i ekološke koristi, a kroz naš rad, pomažemo kreirati održiva rješenja koja su prijeko potrebna. Vizija nam je stvoriti ekosustav u kojem tvrtke svojevoljno ulažu u projekte koji čine svijet boljim, vodeći se etičkim načelima, a ne zakonskim obvezama. Stav Zelene burze je da se prirodnim resursima ne može trgovati, ali se može financijski poduprijeti njihovo povećanje.
Prof. dr. sc. Ivica Tikvić, profesor, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije
Urbane šume predstavljaju oko 1 % ukupnih šuma i njihova se površina ne može drastično povećavati, statistike nam govore da je sada oko 33 % grada Zagreba pod šumom. Možemo reći kako nismo najuspješniji u njihovom upravljanju, jer primjerice, gradovi često izrađuju strateške dokumente sa zelenim pozadinama, a uopće ne kontaktiraju struku i urbane šumare. Niz je prednosti i benefita od opće korisnih funkcija, a mediji najčešće ističu samo loše slučajeve i lošu praksu. Prije nekoliko godina sam upozorio na krhkost park Šume Marijan u Splitu, a danas u najmonumentalnijem parku Zrinjevac u srcu Zagreba imamo 24 % mladih stabala platane. U Hrvatskoj ne nedostaje znanja i iskustva jer smo još pred 400 godina u arboretumu Trsteno kod Dubrovnika krenuli s uzgojem nekih od najvećih primjeraka stabala u Europi.
Vesna Cetin Krnjević, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Fond je bio tehnička podrška kod Poziva, a cilj je bila provedba pilot projekata na lokalnoj razini koji su identificirani kroz Strategije zelene urbane obnove. Pilot projekti će integrirati rješenja za ostvarenje ciljeva razvoja zelene infrastrukture i rješenja temeljenih na prirodi, kao i unaprjeđenja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, ostvarenje ciljeva energetske učinkovitosti, prilagodbe klimatskim promjenama te jačanja otpornosti na rizike.
Prof. Ljubomir Miščević, dipl. ing. arh., Pasivna kuća
U Hrvatskoj se dosta kasni s promjenama na predmetnom području, jer nam zelena infrastruktura nudi niz prednosti, a vidimo na temi pasivne gradnje kako se moglo puno toga poboljšati i unaprijediti. Ekologija i energetska učinkovitost su izuzetno važni kod projektiranja, stoga je nužno voditi drugačiju energetsko-ekološku politiku, jer ne zaboravimo kako treba stalno raditi na ograničavanju emisija CO2. Zelene površine su ukras prostora, a zbog orijentacije prema turizmu i proizvodnji zdrave hrane u Hrvatskoj moramo razmišljati i o smanjenju lokalnog zagađenja. Hrana postaje ključni resurs u modernom svijetu, stoga i urbane farme i vertikalni vrtovi imaju odličnu perspektivu.
Anita Sinjeri Bišćević, pročelnica, Sisačko-moslavačka županija
Županija je fokusirana na otklanjanje posljedica razornog potresa, ali istovremeno razvijamo i druge projekte koji imaju elemente zelene infrastrukture. Treba istaknuti kako se kod obnove vodi računa o primjeni visokih standarda bilo protupotresne zaštite, ali i oko ekoloških standarda. Poljoprivreda je važna grana djelatnosti za naše stanovništvo, a posljednjih godina na našem području uzgaja se i lavanda, što je moguće budući da je prisutan trend premještanja mediteranske klime u nešto sjevernija područja.
Aljoša Duplić, ravnatelj, Zavod za okoliš i prirodu, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije
Klimatski trendovi nisu optimistični jer se u narednih 50 godina očekuje porast temperature od 3-4 stupnja. Gradovi su važna područja na koja se moramo fokusirati jer su upravo oni zaslužni za 70 % emisija CO2. Naše ministarstvo u suradnji s drugim institucijama radi na pripremi i usvajanju potrebnih zakonskih rješenja, a spomenut ću Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama RH. Ovu temu treba kontinuirano i multidisciplinarno obrađivati u budućnosti od strane svih zainteresiranih dionika.
Dubravko Bilić, zastupnik, Hrvatski sabor
Grad Ludbreg je pokrenuo inicijativu za zelenu tranziciju – besplatnom pripremom dokumentacije u suradnji s udrugom HSUSE želimo građanima olakšati prvi korak i motivirati ih da se uključe u budućnost zelene gradnje. Naš savjetnik za poljoprivredu koristi AI i komunicira s korisnicima putem Whats App aplikacije, kako bismo pomogli korisnicima. Zelena tranzicija nema alternative i moramo u tome svakodnevno dosta učiti.
Marijana Petir, predsjednica Odbor za poljoprivredu, Hrvatski sabor
Svjesni smo da klima neće čekati odluke političara, stoga se jednostavno moramo prilagoditi i početi djelovati. Treba nam učinkovitije korištenje urbanih vrtova u gradovima, koji uz održavanje zemljišta u funkciji proizvodnje imaju i svoju društvenu ulogu, koja u današnje vrijeme nije zanemariva. Naš Odbor je izdao vrlo jasne preporuke općinama i gradovima u više navrata, kako snažnije integrirati prirodu i zelene površine u urbano tkivo grada. Apeliramo da jedinice lokalne samouprave kroz komunalni red prepoznaju važnost pčela i pčelarstva. Treba zabraniti primjenu pesticida i podržati sadnju medonosnog bilja na javnim površinama.
ZAKLJUČCI
1. RH je pogođena učestalim i intenzivnim posljedicama elementarnih nepogoda i promjenama u klimi, a štete u poljoprivredi i infrastrukturi su sve veće, čime se povećavaju i potrebe za sve većim financijskim sredstvima u budućnosti.
2. Sustav civilne zaštite i koordinirano djelovanje nadležnih institucija uključujući rana upozorenja pomaže u prevenciji i pripremi JLS i stanovništva, stoga je potrebno uložiti dodatna sredstva u nabavu moderne i sofisticirane opreme.
3. Zelena infrastruktura je nedovoljno prisutna i slabije je izgrađena u odnosu na komunalnu infrastrukturu, a raspoloživa poticajna sredstva nisu dostatna. Navedeno nameće potrebu za realnije sagledavanje brojnih izazova koji se pojavljuju kao posljedice promjena u klimi te od razornog djelovanja elementarnih nepogoda.
4. Unutar urbanističkih planova postoji tendencija marginaliziranja poljoprivrednog zemljišta u urbanim sredinama koje je često predmet naknadnih prenamjena ili se nalazi u stanju zapuštenosti, a JLS nedovoljno ili slabo potiču urbano stanovništvo na proizvodnju hrane i čišćenje zelenih površina u gradovima.
5. Prostorni planovi sadrže premalo elemenata koji mogu ublažiti klimatske promjene i poboljšati klimatsku prilagodbu. Zeleni krovovi i zelene površine se nedovoljno koriste za smanjenje učinka toplinskih otoka u urbanim područjima, a oni mogu značajno apsorbirati oborine te pružiti rashladnu sjenu, posebice u jadranskom području.
PREPORUKE
1. Otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda i klimatskih promjena potrebno je pristupiti na dugoročan i strateški način, uz izradu i dopunu potrebnih zakonskih rješenja po uzoru na EU praksu, uz snažnu institucionalnu koordinaciju i aktivno uključivanje svih dionika na svim razinama te uz osiguravanje dostatnih financijskih sredstava za prevenciju i za otklanjanje posljedica.
2. Političko, strukovno i medijsko favoriziranje „zelenog urbanizma“ može dovesti do značajnog proširenja i poboljšanja postojećih parkova i stvaranja novih zelenih površina, uključujući zajedničke gradske vrtove, urbane farme te pružiti dodatne mogućnosti za rekreaciju, opuštanje i društvenu interakciju stanovništva te za čišćenje zapuštenih površina u gradovima.
3. Potrebno je intenzivnije promicanje održivog gradskog prijevoza, većeg udjela bicikala i alternativnog prijevoza te dizajniranje urbanog prostora koji je prilagođen pješacima, a što može smanjiti ovisnost o automobilima i stvoriti ugodnije okruženje za život u gradovima.
4. Evidentan je nedostatak specijaliziranih stručnjaka i obrazovnih kurikuluma u području elementarnih nepogoda i klimatskih promjena, a nedostaju u širem opsegu stručni i znanstveni radovi koji bi se bavili analizama i iskustvima drugih država i regija koje su bile izložene velikim i razornim nepogodama (Španjolska, Njemačka, Slovenija, itd.)
5. Potrebna su značajna poboljšana razine bioraznolikosti u gradovima, jer zelene površine pružaju staništa za razne biljne i životinjske vrste, uključujući pčele i medonosne zajednice koje povećavajući bioraznolikost poboljšavaju i brojne koristi za ljude, a pristup zelenim površinama je povezan sa smanjenim stresom, poboljšanim mentalnim zdravljem i povećanom tjelesnom aktivnošću.
6. Treba težiti postizanju većeg stupnja uključivanja zajednice u planiranje i projektiranje urbanih te posebice zelenih površina, kako bi se postiglo zadovoljavanje modernih potreba i preferencije svih članova i skupina u gradskim zajednicama.
U Zagrebu, 23.07.2025.
ČASOPIS KOMUNAL