Stanovnici Europske unije godišnje proizvedu prosječno 35,3 kilograma plastične ambalaže po osobi, pokazuje najnovije izvješće Eurostata. Tijekom 2023. u EU je nastalo gotovo 80 milijuna tona ambalažnog otpada, što odgovara količini od 177,8 kilograma po stanovniku. Iako je to 8,7 kilograma manje nego 2022., količina otpada i dalje je za više od 20 kilograma veća nego prije deset godina, što se pripisuje pogoršanju navika kupnje i daljnjoj amerikanizaciji svijeta.
Najveći udio otpada čine papir i karton (40,4 %), a slijede plastika (19,8 %), staklo (18,8 %), drvo (15,8 %) te metal (4,9 %).
U recikliranju prednjači Belgija, koja već sada reciklira 79,7 posto ambalažnog otpada, znatno iznad cilja Europske unije za 2030. godinu (70 %). Uspjeh Belgije pripisuje se kampanji – sustavu “plati koliko baciš”, koji kućanstva motivira na odvajanje i smanjenje količine miješanog otpada. Iza Belgije slijede Nizozemska (75,8 %), Italija (75,6 %), Češka (74,8 %), Slovenija (73,6 %), Slovačka (71,9 %) i Španjolska (70,5 %).
Na začelju je Rumunjska, koja reciklira tek 37,3 posto ambalažnog otpada. Prema Europskom parlamentu, zemlje s nižim BDP-om često imaju i niže stope recikliranja jer je razvoj učinkovitih sustava gospodarenja otpadom financijski zahtjevan. Belgija prednjači i u smanjenju korištenja plastičnih vrećica, prosječno koristi samo četiri po stanovniku godišnje, dok Latvija bilježi čak 209 vrećica po stanovniku. Cilj Europske unije je do 2025. smanjiti broj laganih plastičnih vrećica na manje od 40 po osobi.
Europska agencija za okoliš EEA upozorava kako spaljivanje otpada, ali i odlaganje otpada na odlagališta i dalje ozbiljno ugrožavaju zdravlje ljudi i okoliš u EU. „EU polako napreduje, no za postizanje ciljeva potrebno je daljnje smanjenje nereciklabilnih proizvoda i učinkovitije odvojeno prikupljanje otpada“, navodi Agencija EEA.