U zagrebačkom hotelu Westin danas je održan investicijski forum „Zagreb Invest 2025“. Konferencija je okupila važne dionike privatnog i javnog sektora koji su analizirali aktualne investicijske prilike u gospodarskom, infrastrukturnom i tehnološkom razvoju Hrvatske. Skup se održao pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, odnosno nadležnih sastavnica – Ministarstva gospodarstva, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije te Ministarstva vanjskih i europskih poslova koje je predstavljala Mihaela Vasilj Kasabašić, načelnica Sektora za gospodarske odnose. Konferenciju je ispred pokrovitelja Hrvatskog sabora a u ime predsjednika Gordana Jandrokovića otvorio Petar Šimić, zastupnik i izaslanik istaknuvši kako je RH postigla glavninu strateških ciljeva i integracija, a dostignuta je razina razvijenosti od 77% u odnosu na prosjek EU-a.
Uvodno se se ispred partnera konferencije nazočnim sudionicima obratili Zdravko Jurčec, predsjednik Hrvatskog inženjerskog saveza i Laurent Sessa, potpredsjednik Crobioma, Hrvatske udruge za biomasu.
Key note govornik je u kontekstu jačanja trenda obrambenih ulaganja bio Goran Basarac, predsjednik Uprave Agencije Alan naglasivši kako su se posljednjih godina izmijenile mnogobrojne obrambene paradigme te kao su EU i NATO postavili okvir od 5% ulaganja, što će se reflektirati ne samo kroz jačanje obrambenih kapaciteta, nego i na potrebu jačanja kompletne infrastrukture koja je u ranijim razdobljima bila građena prema nekim drugim standardima, a sada se postavlja pitanje mogu li te ceste, mostovi ili željeznica poslužiti za obrambene svrhe, ako se za time ukaže potreba. – Zapravo, u kritičnu infrastrukturu će se uložiti oko 1,5% od ukupno predviđenih sredstava u iznosu od 800 mlrd. EUR, zaključio je Basarac.
Zapažene nastupe imali su i veleposlanici Republike Češke Milan Hovorka te Republike Italije Paolo Trichilo, koji su naglasili vrlo prijateljske odnose njihovih zemalja s RH te želju da se intenziviraju nova ulaganja. Veleposlanik Trichilo je naglasio kako su postojale razne faze talijanskog ulaganja, a i danas postoje brojni talijanski ulagački projekti u RH, a investitori nisu brojne talijanske kompanije koje djeluju ako etablirani globalni ulagači. Veleposlanik Hovorka je izrazio zadovoljstvo razinom podrške češkim ulagačima u RH te se također referirao na stoljetne povijesne veze između dvaju prijateljskih naroda. U velikom broju na skupu su sudjelovali izaslanici iz diplomatskog sektora, odnosno iz danskog, mađarskog, portugalskog, ukrajinskog, poljskog, rumunjskog te litavskog veleposlanstva u RH.
Kroz četiri tematska bloka raspravljalo se o investicijskim okvirima i makroekonomskim perspektivama, urbanom razvoju i financiranju ulaganja u infrastrukturu, građevinskom sektoru i ulaganju u nekretnine te energetici, industriji i poljoprivredi. Energetika je označena kao lukrativno i strateški važno područje za ulagače, a obnovljivi izvori energije su i dalje u središtu investitora. Ispred britanske grupacije ANCALA projekt širenja u jugoistočnoj Europi predstavio je Laurent Sessa, koji već vodi elektranu u Grubišnom Polju, istaknuvši kako na tržištu ima dovoljno investicijskog novca, posebice za veće i ozbiljnije projekte, a Hrvatsku je označio kao uređeno i regulirano investicijsko tržište.
Općenito gledajući, na skupu se dosta sudionika osvrnulo na najave povećanih ulaganja u obranu na prostorima EU, kao i na potrebu stalnih ulaganja u komunalnu infrastrukturu. Kao perspektivni projekti označeni su investicije u transformaciju komunalnog otpada u energiju (waste to energy), kao i program priuštivog stanovanja o kojeg su komentirali dr.sc. Damir Juričić sa Sveučilišta u Rijeci te Sven Müller, predstavnik uprave tvrtke Strabag. Müller se referirao i na općenite trendove u građevinskom sektoru, istaknuvši kako je hrvatska operativa tehnički, tehnološki i kadrovski spremna za najveće projekte, ali potrebno je na vrijeme znati što se planira, a napomenuo je kako je potrebna i striktna primjena i inspekcijski nadzor zakonodavnog okvira, kako bi se izbjegli slučajevi nelojalne konkurencije ili neispunjavanja obveza temeljem zakona o radu.
U raspravi je istaknuto kako su i dalje velika očekivanja od nastavka konkretne podrške iz Bruxellesa, odnosno za razinu JLS, ali i brojne tvrtke očekuju nastavak projekata u području zelene i digitalne tranzicije, od koje očigledno EU neće odustati niti u narednom programskom razdoblju, unatoč zaoštravanju na globalnoj političkoj i geostrateškoj pozornici.
U Zagrebu, 02. rujna 2025.