Jučer je u Puli završena dvodnevna konferencija u organizaciji komunalne tvrtke Pula Herculanea i časopisa Komunal, a u partnerstvu s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Događaj je uključivao posjete CGO-u Kaštijun i županijskom saniranom odlagalištu, kao i stručna predavanja te brojne rasprave.
O plastici unutar Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom govorio je Danko Fundurulja iz tvrtke IRZ Uniprojekt, Dražen Tomić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o ambalažnom otpadu, a prof.dr. Bojan Hamer s Instituta Ruđer Bošković predstavio je rezultate zanimljivih istraživanja oko bioremidacije morskog okoliša i odnosom dagnji i mikroplastike. Zaključeno je kako je problem plastike zanemaren i podcijenjen, a tek mali dio plastike se odvojeno prikuplja, odnosno reciklira, a tržište je neuređeno i sklono velikim oscilacijama s cijenama. U Istri ne postoji rješenje za odvojeno prikupljanje i obradu biootpada, stoga zelena frakcija znatno pogoršava kvalitetu miješanog komunalnog otpada i znatno utječe na kvalitetu zraka u blizini CGO-a, što se u turističkim regijama naglašava kao ozbiljan razvojni problem.
Usvojena su tri ključna zaključka:
- potrebna je šira nacionalna kampanja za smanjenje uporabe plastike, te znatno veći stupanj recikliranja;
- povećanje plastičnog otpada jedan je od ključnih globalnih izazova za okoliš i ljudsko zdravlje;
- u Istarskoj županiji postoji potreba za žurnom izgradnjom središnjeg postrojenja za kompostiranje ili za izgradnjom više manjih lokalnih kompostana koje bi trebale stvoriti pretpostavke za odvojeno prikupljanje i oporabu bio-otpada te time utjecati na čistoću prikupljene plastike i povećanje stupnja recikliranja.
Donesene su i preporuke konferencije:
- potrebna su nova rješenja za smanjenje sveprisutnog onečišćenja plastikom u okolišu;
- recikliranje se predstavlja kao jedno od konačno rješenja za suzbijanje plastičnog otpada i korištenje resursa, ali do sada je uglavnom bilo neučinkovito – nije ublažen utjecaj rastuće globalne proizvodnje plastike u količini većoj od 400 milijuna tona godišnje;
- uočljive su niske globalne stope recikliranja 9-10 %;
- kroz tri desetljeća implementacije propisa o plastičnim smolama, recikliranje je favoriziralo termoplastiku, zanemarujući termoreaktivnu plastiku;
- postoji stalna potreba za poboljšanjem ukupne učinkovitosti recikliranja kroz istraživanje naprednih metoda, jer postoje ogromne praznine u postupcima i dinamici recikliranja plastike;
- potrebno je nastaviti s ekonomskim poticajima za proširenje tržišta za recikliranu plastiku i ograničavanje odbacivanja plastike u okoliš
A) znanstvenim i strukovnim istraživanjem, potrebno je nastaviti s identifikacijom kritičnih točaka u recikliranju plastičnog otpada i njegovim potencijalnim utjecajima na okoliš.
B) postoji značajan napredak u tehnologijama recikliranja, dizajnu opreme za recikliranje s kontroliranom upotrebom kemikalija, a stručna javnost treba biti upoznata s napretkom tehnologija i tehnoloških rješenja.
C) potrebne su nove nacionalne i EU strategije, kako i pravno obvezujuće međunarodni instrumenti okolišnih politika, poput Globalnog ugovora o plastici, koji zahtijevaju daljnja usklađivanja, pregovore i postizanje konsenzusa.
ČASOPIS KOMUNAL