Klimatske promjene stavljaju velike izazove pred nas, posebice kad je u pitanju upravljanje vodnim resursima. Već je ljeto na izmaku pokazalo sve negativne strane suša, koje su donijele redukcije diljem Mediterana. S druge strane, već smo dobro upoznati s negativnim posljedicama obilnih kiša. Neka predviđanja govore kako ćemo se u budućnosti morati nositi sa sve češćim izmjeničnim razdobljima obilnih oborina i suše, a što zahtijeva promjenu načina na koji postupamo s kišnicom.
Jedan od najučinkovitijih pristupa ovoj prilagodbi u urbanim sredinama je koncept „grada spužve“, koji se temelji na ideji urbanog planiranja na način da gradovi apsorbiraju što više kišnice na zelenim površinama i u višenamjenskim skladišnim područjima, umjesto da je izravno ispuštaju u kanalizaciju.
Na taj bi se način mogli ublažiti negativni učinci oluja, ali i pohraniti dragocjena kišnica za sušna razdoblja, kada bi se mogla koristiti za održavanje zelenih površina na životu. Istovremeno, zajedno sa zelenim krovovima i fasadama, ovakvo urbano planiranje imalo bi značajan utjecaj i u rashlađivanju i poboljšanju kvalitete zraka u gradu.
Među prethodnicima trenda „gradova spužvi“ svakako je Singapur, ali slični ambiciozni projekti razvijaju se i u Europi. Pionirima se smatraju Kopenhagen i Beč. Primjerice, danska prijestolnica od 2014. ima odgovarajući sustav upravljanja vodama, koji uključuje mrežu podzemnih tunela i navodnjavanje urbanog zelenila vodom iz centralno smještenih postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda.
S druge strane, u Beču se na nekadašnjem aerodromu Aspern gradi nova četvrt nazvana Seestadt. Pametna rješenja ovdje uključuju korijenske prostore koji pohranjuju oborinsku vodu i njome navodnjavaju gradske zelene površine.
Sve je jasnije kako će pametno korištenje kišnice biti jedno od ključnih rješenja u borbi protiv negativnih utjecaja suša, stoga će slične korake morati poduzeti i brojni drugi gradovi.