OČEKUJE SE DALJNJI RAST TROŠKOVA, REGULATORNI PRITISCI I POTREBA ZA REALNIJIM CIJENAMA
U organizaciji stručnog časopisa Komunal u Zagrebu je danas, 30.03.2026., održana konferencija „(Ne)održivost cijena komunalnih usluga“, na kojoj su vodeći stručnjaci i predstavnici komunalnog sektora otvorili ključna pitanja financijske održivosti sustava i formiranja cijena komunalnih usluga.
U uvodnom je izlaganju dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci, prof.dr.sc. Saša Drezgić istaknuo kako se komunalni sustav suočava s nizom izazova na svim razinama, dodatno opterećenih europskim direktivama i složenom regulativom koja se često kasno implementira ili nedovoljno razumije. Naglasio je kako je nužno jasnije definirati modele formiranja cijena koji će odražavati stvarne troškove sustava, a vrlo često se cijene određuju temeljem političkih parametara.
Na problem ograničenog utjecaja lokalne politike na cijene osvrnula se Sonja Polonijo, predstavnica Udruge gradova u RH, istaknuvši kako komunalne usluge poput vode i otpada po novoj klasifikaciji izlaze iz okvira klasičnih komunalnih djelatnosti. Prema njezinim riječima, usluga mora biti dostupna svima pod jednakim uvjetima, dok će lokalna samouprava odlučivati o organizaciji sustava, ali ne i o samoj fiksnoj cijeni, što proizlazi iz prijedloga novog zakona. Ujedno je upozorila kako komunalna društva teško mogu biti potpuno financijski održiva uz postojeće uvijete poslovanja na tržištu te kako će Hrvatska, zbog nedostatne obrade otpada i odlaganja, biti izložena i financijskim penalima. Komunalne usluge se mogu kretati na razini između 2-3% prosječnih primanja hrvatskih obitelji, a trenutne cijene su ispod 1%.
Na izazove u sustavu gospodarenja otpadom osvrnula se i Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, naglasivši kako je jedan od ključnih problema nedovoljna edukacija građana, a smatra kako se kroz cijelo posljednje desetljeće osjeća stagnacija u komunalnim ciljevima. Istaknula je kako otpor prema projektima poput kompostana često proizlazi iz neinformiranosti, dok istovremeno praksa pokazuje paradokse u sustavu – primjerice, korištenje uvoznog komposta iz drugih zemalja Europske unije.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Mladen Novosel, upozorio je kako je nužno pronaći ravnotežu između cijena usluga, održivosti komunalnih društava i vrijednosti rada zaposlenika. Naglasio je kako percepcija javnosti često ne odgovara stvarnosti te kako pravilno odvajanje otpada nije dovoljno stimulirano niti promovirano u na široj javnosti. Baldo Kovačević, predsjednik Granskog sindikata komunalnih djelatnosti ističe probleme s radnom snagom uz napomenu kako mnoge komunalne tvrtke nastoje zadržati lokalne radnike i ponuditi im prihvatljiva primanja, što se u većini slučajeva i uspijeva iako većina komunalnih se radnika nalazi na razini minimalne ili vrlo niske plaće.
Na važnost edukacije, ali i edukacije građana ukazale su predstavnice Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Irena Hrković, voditeljica Službe je istaknula dobar interes komunalnih društava za različite javne pozive iz djelokruga Fonda, kao i vrlo konstruktivnu suradnju, budući da Fond provodi i edukacije prijavitelja za neke pozive. Također, Lidija Tošić, glasnogovornica Fonda, je ponovila važnost suradnje s komunalnim društvima te dostupnost budućih sredstava za edukacije, ali i nove natječaje za unapređenje komunalnog sustava.
Gradonačelnik Grada Vrbovskog, Dražen Mufić, naglasio je kako ne postoji namjera za povećanje cijena, ali tržišni uvjeti i rast cjelokupnih troškova nameću sve veće cijene komunalnih usluga. Od naših komunalnih društava očekujem visoku razinu zainteresiranosti i proaktivan stav oko ciljeva poslovanja.
Na konferenciji su istaknuti brojni drugi primjeri iz prakse komunalnih poduzeća, gdje je upozoreno kako su postojeće cijene u mnogim slučajevima neodržive. Sudionici su upozorili na značajne troškove prijevoza otpada u druge dijelove države, zbog nedostatka lokalne infrastrukture (kapaciteti odlagališta), pri čemu 500-800 kilometara udaljena odlagališta višestruko povećavaju troškove zbrinjavanja komunalnog otpada, a što svakako utječe i na cijene komunalnih usluga za građane.
Direktor komunalnog poduzeća KD Čistoća iz Rijeke, Igor Velimirović, upozorio je kako je komunalni sustav dugoročno neodrživ bez konsolidacije, istaknuvši mišljenje kako „nije održivo da svaka općina ima svoje komunalno društvo“, te da usluga prikupljanja otpada ne može biti jeftinija u budućnosti. Ponovio je i višestruko istaknuti problem nedostatka stručnog kadra na svim razinama.
Vlado Pehar, novi direktor splitske Čistoće, smatra kako je potrebna izgradnja cjelovitog sustava i koordinacija u formiranju cjelokupne regionalne komunalne infrastrukture uključujući i centre za gospodarenje otpadom jer se u protivnom stvaraju zastoji u prihvaćanju komunalnog otpada drugih društava sa šireg splitskog područja.
Mato Jelić, direktor komunalnog društva iz Vrbovca, navodi kako su brojni razvojni procesi u komunalnim društvima, uključujući i modernizaciju, mogući i ostvarivi uz povećanje broja korisnika. Naime, njihovo komunalno društvo je povećalo broj korisnika na 10.000, uz obavljanje usluga za druge JLS. Navedeno je omogućilo i isplatu plaća na razini oko 1.200€ neto, te isplatu drugih zakonom propisanih dodataka što je omogućilo povećanje broja zaposlenih na 90.
Specifičan pristup utvrđivanju cijena komunalnih usluga primijenio je Ivan Pobi, direktor komunalnog društva Doroslov iz Donjeg Miholjca, konzultirajući umjetnu inteligenciju koja je na 2 stranice sumirala glavne karakteristike komunalnih cijena – niske cijene su zapravo socijalna mjera, a glavnu razinu odlučivanja predstavljaju vlasnici komunalnih društava koji često održavaju razinu starih cijena. Velika većina prisutnih zaključila je kako su nalazi UI iznenađujuće realistični te kako mogu poslužiti kao dobra osnova za buduća istraživanja ove teme koja je dosad na akademskoj razini bila vrlo skromno obrađena.
Također, relevantne poruke uputili su i predstavnici tvrtke Čakom iz Čakovca, koja je kroz posljednja dva desetljeća bila jedan od pionira u odvojenom sakupljanju otpada, kao i u organizaciji lokalnih edukacija, dok je Tomislav Jurjević, direktor KTD Bilan iz Orebića upozorio na različite lokalne specifičnosti koje otežavaju rad komunalni društava i značajno utječu na održivost poslovanja. Zanimljivim je ocijenjena i najava direktora CGO Bikarac, Roberta Podruga, o pokretanju projekta izgradnje elektrane na otpad, prve takve vrste u Hrvatskoj. Podrug ističe kako uživa podršku gradonačelnika i župana, kao i nadležnih institucija u RH, jer nema sumnji kako smo u stanju izgraditi „energanu-spalionicu“ kao što smo bili u stanju izgraditi ceste i drugu infrastrukturu.
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci priprema nastavak istraživanja segmenta poslovanja komunalnih društava, stoga je izv.prof.dr.sc.Saša Čegar istaknuo potrebu strateškog pristupa sektoru, te je upozorio kako se komunalne usluge ne mogu uspoređivati isključivo po cijeni, već kroz odnos kvalitete i cjelovitosti rješenja odnosno, kroz različite mehanizme upravljanja. Nužno je redefinirati strategije gospodarenja otpadom iz 2005. godine, s naglaskom na učinkovitost i primjenu najmodernijih tehnoloških rješenja.
Mile Knežević, predstavnik tvrtke Loši d.o.o. iz Pakoštana, smatra kako nije opravdana distinkcija između javnih i privatnih pružatelja komunalnih usluga jer i privatni koncesionari rade na razvoju povjerena s građanima i u cilju im je isporučiti čim bolju uslugu, ali su naslijeđene cijene veliki problem.
Na skupu je zaključeno kako bez koordiniranog djelovanja svih dionika – od države i lokalne samouprave do komunalnih društava, te samih građana – nije moguće osigurati dugoročno održiv i kvalitetan sustav komunalnih usluga, a mogu se očekivati značajne korekcije cijena u skoroj budućnosti.
Održivost komunalnog sustava nema alternative jer je nužno nastaviti projekte obnove komunalne infrastrukture poput zamjene azbestnih cijevi u vodoopskrbi ili kroz konačno zatvaranje nelegalnih odlagališta, ali nastaviti aktivnosti koje uključuju:
• realnije definirati cijene komunalnih usluga u skladu s troškovima, sukladno zakonskim i podzakonskim odredbama
• povećati transparentnost rada komunalnih društava i povjerenje građana
• sustavno ulagati u edukaciju građana i zaposlenika komunalnih društava, te u nastavak investicija u infrastrukturu
• potaknuti veći angažman i istraživačke projekte akademske zajednice usmjerene prema budućnosti i održivosti komunalnog sektora
• uskladiti nacionalne specifičnosti komunalnog sektora s europskim zakonodavnim obvezama i razvijenom praksom zapadnih zemalja
Konferencija je još jednom potvrdila kako pitanje cijena i održivosti komunalnih usluga nadilazi lokalnu razinu te predstavlja jedno od ključnih razvojnih i društvenih pitanja u Republici Hrvatskoj.
GALERIJA FOTOGRAFIJA
PREZENTACIJA – SONJA POLONIJO
PREZENTACIJA – SAŠA DREZGIĆ