U Zagrebu je 23. siječnja održana konferencija Biootpad i kompostiranje 2026., u organizaciji časopisa Komunal i Hrvatske udruge kompostana. Kroz tri tematska bloka raspravljalo se o tehnologijama i inovacijama u obradi biootpada, tržištu komposta te zakonodavnom i operativnom okviru sustava gospodarenja biootpadom u Hrvatskoj.
Sudionike konferencije pozdravio je Marko List ispred Hrvatske udruge kompostana, dok su se okupljenima obratili i Ingrid Lovrić u ime Grada Zagreba, prof. dr. sc. Vesna Cetin Hrnjević ispred Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Ivan Knez ispred Udruge gradova. U uvodnim izlaganjima istaknuto je kako Europska unija daje zakonodavni okvir, ali da države članice imaju mogućnost oblikovanja vlastitih pravilnika, pri čemu je naglašena važnost zelene javne nabave kao alata kojim gradovi mogu poticati korištenje lokalno proizvedenog komposta.
Konferencija je započela predstavljanjem inovativnih tehnologija za kompostiranje i obradu biootpada dostupnih na hrvatskom tržištu. Svoja rješenja i poslovne modele predstavile su tvrtke Interzero, Griffon Waste Management i Darrer d.o.o., pri čemu je istaknuto kako se hoteli i restorani sve više okreću zbrinjavanju i obradi biootpada na mjestu nastanka. Naglašeno je i kako globalno odlaganje biootpada na odlagalištima godišnje uzrokuje trošak od oko 900 milijardi eura, unatoč dostupnim tehnologijama za njegovu učinkovitu obradu.
Primjer dobre prakse u sustavu gospodarenja otpadom predstavio je Dean Kosić iz društva Ponikve eko otok Krk d.o.o., istaknuvši kako je cilj da odvajanje otpada i kompostiranje na kućnom pragu postanu uobičajen dio svakodnevice. Naglašena je važnost rane edukacije građana, kao i suradnje jedinica lokalne samouprave i komunalnih društava u razvoju dugoročnih strategija te kontinuiranih ulaganja u komunalnu infrastrukturu.
U sklopu panel-rasprave o uspješnim primjenama biootpada istaknuto je kako biootpad čini oko 37 % ukupnog otpada te da ga je nužno izdvajati već na mjestu nastanka. Kao pozitivan primjer naveden je pilot-projekt Grada Daruvara, u kojem je kroz suradnju s 30 kućanstava prikupljeno oko 200 tona biootpada. Sudionici panela naglasili su kako sustav gospodarenja biootpadom počiva na zajedničkoj odgovornosti svih dionika – od građana do komunalnih društava i donositelja odluka. Kao jedan od ciljeva sustava istaknuto je da se do 60 % biootpada zbrinjava na izvoru, dok bi se na odlagališta upućivalo tek oko 10 % otpada.
U trećem tematskom bloku konferencije raspravljalo se o inicijativama i mogućnostima izmjene zakonske regulative. Istaknute su razlike između urbanih i ruralnih područja, pri čemu u ruralnim sredinama najkvalitetniji biootpad često završava u kućnoj upotrebi i privatnim vrtovima, dok urbani sustavi zahtijevaju organizirana i infrastrukturno zahtjevnija rješenja. Kao jedno od ključnih uskih grla u provedbi kvalitetnih rješenja prepoznat je srednji menadžment, uz naglašenu potrebu za boljom koordinacijom između zakonodavnih tijela i organizacija zaduženih za provedbu odluka.
U raspravi o financiranju istaknuto je kako analiza tržišta često predstavlja prepreku kod dodjele sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, uz prijedlog da natječaji za sredstva i poticaje budu fleksibilniji, osobito u slučajevima kada relevantni podaci već postoje u godišnjim analizama. Naglašeno je i kako je postojeće zakonodavstvo o biootpadu preopćenito te da, unatoč velikom potencijalu biootpada, u javnoj usluzi zasad postoje tek osnovna rješenja.
Sudionici su upozorili i na problem nedostatka nacionalne strategije za zbrinjavanje biootpada, kao i na činjenicu da su kompostane trenutačno isplative uglavnom velikim komunalnim društvima, dok manja i ruralna područja ostaju bez održivih rješenja. Kao dodatni izazovi navedeni su problemi lokacija kompostana i prihvaćanja od strane lokalnog stanovništva, s obzirom na to da se kompostane moraju nalaziti na građevinskom području, često u neposrednoj blizini naselja. Također je istaknuto kako sustavno prikupljanje biootpada postoji u sektorima zdravstva, školstva i ugostiteljstva, ali još uvijek nije dovoljno razvijeno u kućanstvima.
Zaključno je naglašeno kako tehnologije za obradu biootpada postoje, ali da su za učinkovit i održiv sustav nužni jasniji pravilnici, bolja koordinacija među institucijama, razvoj tržišta komposta te kontinuirana edukacija svih dionika. Posebno je istaknuto da će digitalizacija i inovacije u zbrinjavanju biootpada u narednom razdoblju biti važno područje financiranja kroz nacionalne i europske projekte.