Aktualno Izvješće o komunalnom otpadu za 2024. godinu jasno pokazuje kako se Hrvatska kreće u pravom smjeru, no istodobno zaostaje za ambicioznim ciljevima Europske unije. Ukupna količina nastalog komunalnog otpada iznosila je 1.878.802 tona, što je porast od 2,5 % u odnosu na 2023. godinu. Količina otpada po stanovniku dosegnula je rekordnih 486 kg. Ohrabruje podatak da je 49 % otpada prikupljeno odvojeno, što je povećanje od jednog postotnog boda u odnosu na prethodnu godinu. Time se Hrvatska približila zakonski obvezujućem cilju od 50 %. No, kada je riječ o recikliranju i pripremi za ponovnu uporabu, udio je ostao na 37 %, što je znatno ispod europskog cilja od 55 % do 2025. godine. Još uvijek je visok i udio otpada koji završava na odlagalištima, čak 51 %, dok EU regulativa zahtijeva smanjenje na najviše 10 % do 2035.
Primjeri s terena pokazuju da rezultati mogu biti znatno bolji, iako u Izvješću postoje i hvale vrijedni svijetli primjeri u dobrim rezultatima u nekim sredinama. Grad Prelog s udjelom odvajanja od 67,8 %, Mursko Središće s 65,2 % te istarski Buzet s 60,2 % dokazuju da kombinacija kvalitetne infrastrukture, organiziranog sustava i motiviranog stanovništva daje izvanredne rezultate. Na razini županija, Međimurska i Varaždinska županija već u 2023. godini dosegnule su razine recikliranja iznad 55 %, dok je Koprivničko-križevačka županija bila blizu s 49 %.
Unatoč tim svijetlim primjerima, ukupna nacionalna slika pokazuje da će biti potrebno snažno ubrzanje kako bi se uskladili s EU okvirima. Hrvatska se približila cilju odvojenog prikupljanja, ali recikliranje i dalje znatno zaostaje, a udio odlaganja je drastično previsok, dok dio sektorskih protagonista ozbiljno sumnja kako je RH s preko 75% otpada u svega nekoliko godina smanjila skoro za trećinu razinu otpada koji završi na odlagalištima, jer su ista i dalje glavna odredišta otpada u najvećim gradovima, a zabrinjavajuće je što se u GCO-ima također otvaraju nove kasete. Ako se želi ispuniti europske ciljeve za 2025., odnosno za 2035. godinu, potrebno je dodatno ulagati u reciklažnu infrastrukturu, razvijati sustave ponovne uporabe i jačati svijest građana.