Europska unija je među najvećim proizvođačima plastičnog otpada na svijetu. Iako veliki dio otpada i dalje značajno zagađuje europski okoliš, u novije vrijeme EU postaje poligon za pronalazak novih rješenja za poticanje recikliranja i smanjenje stvaranja komunalnog otpada. Od stotine milijuna čepova za PVC boce do novih sustava povrata i ponovne upotrebe – EU sve više testira mala rješenja za veliki problem. Zapravo, brojni okolišni stručnjaci i sektorski novinari se slažu u ocjeni kako je EU pojačala kontinuiranu borbu protiv plastičnog otpada.
Prema najnovijim podacima, zemlje EU proizvele su gotovo 16 milijuna tona plastičnog ambalažnog otpada u 2023. godini. Prosječni građanin EU je proizveo gotovo 186 kilograma ambalažnog otpada. Otprilike petina toga bila je plastična ambalaža. EU već ima neke rezultate, jer je uvela zabranu predmeta za jednokratnu upotrebu poput slamki i čaša, te su iste zamijenile papirnatima. No, iako se u Bruxellesu gleda na navedeno kao na napredak, dio okolišnih stručnjaka ističe kako ti napori nisu dovoljni. – Zamjena plastike za jednokratnu upotrebu papirom za jednokratnu upotrebu ne rješava problem. Samo ga pogoršava. Papir za jednokratnu upotrebu također sadrži plastiku, te uzrokuje deforestaciju itd. Dakle, postoji mnogo mjera koje bi mogle biti bolje, rekao je Joan Marc Simon, osnivač udruge Zero Waste Europe.
Uredba EU o ambalaži i ambalažnom otpadu postavlja specifične ciljeve za prikupljanje boca za jednokratnu upotrebu, s ciljem prikupljanja 90% do 2029. godine. Također, potiče i uvođenje takozvanih sustava povrata depozita u svim državama članicama EU. Međutim, globalni problem zahtijeva globalno rješenje, ali nedavni pokušaj Ujedinjenih naroda da stvore ugovor o plastici završio je bez dogovora. Zagađenje plastikom prodire u zrak, u vodu, u tlo, a zatim se te kontaminirane supstance odašilju po cijelom svijetu. Stoga smo odlučili, a svi su dokazali, da se s tim ne može nositi na nacionalnoj razini, rekla je Mariana López Dávila, voditeljica odjela za kružno gospodarstvo i prirodu u ECOS-u. Nema dvojbi kako EU angažirano radi na smanjenju onečišćenja otpadnom plastikom, ali očekuje se još veći pritisak javnosti i stručnih krugova kako bi se postigao konkretan napredak koji se postiže prema učinkovitijim praksama recikliranja te ponovne upotrebe plastike među državama članicama EU-a. Takvi europski modeli i potencijalna rješenja mogla bi poslužiti kao dobar model u mnogim zemljama diljem svijeta, a to je upravo ono što i EU želi – postati okolišni lider u svim svijetu.