Hrvatska posljednjih godina ulaže značajna sredstva u sustav zbrinjavanja i recikliranja građevinskog otpada, no mreža specijaliziranih reciklažnih dvorišta još uvijek nije u potpunosti razvijena. Na to je u emisiji Dobro jutro, Hrvatska upozorila Aleksandra Čilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Prema njezinim riječima, građevinski otpad predstavlja poseban izazov, osobito tijekom renovacija stanova i kuća. Građani manje količine mogu predati u reciklažna dvorišta, dok se veći zahvati trebaju zbrinjavati putem građevinskih tvrtki ili naručivanjem kontejnera za građevinski otpad.
Kako bi se povećali kapaciteti za obradu takvog otpada, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti posljednjih su godina raspisani natječaji za izgradnju reciklažnih dvorišta za građevinski otpad. Posljednji poziv bio je vrijedan 58 mil. EUR i privukao je velik interes prijavitelja.
Čilić ističe da se dio građevinskog otpada već danas uspješno reciklira. Beton, cigla i drugi mineralni materijali mogu se usitniti i ponovno koristiti kao podloga za gradnju novih objekata ili prometnica, čime se smanjuje potreba za odlaganjem otpada i korištenjem novih sirovina.
Dodatni poticaj razvoju sektora dali su i potresi u Zagrebu i na Banovini, nakon kojih su nabavljeni novi kapaciteti i oprema za obradu građevinskog otpada. Očekuje se kako će izgradnjom novih reciklažnih dvorišta i daljnjim ulaganjima u reciklažnu infrastrukturu veći dio građevinskog otpada završavati u oporabi, a ne na odlagalištima.